Georgius Agricola
Georgius Agricola (1494. – 1555.) – rođen kao Georg Bauer bio je njemački učenjak, humanist, mineralog i metalurg. Rođen u malom gradu Glauchauu, u izbornom okrugu Saska Svetog Rimskog Carstva, bio je široko obrazovan, ali se posebno zanimao za rudarenje i rafiniranje metala. U svojim radovima De Natura Fossilium (1546.) i De Re Metallica (1556.) Agricola je otvorio put sustavnom proučavanju Zemlje i njezinih stijena, minerala i fosila.
De Re Metallica (1556.), doista originalno i vrijedno djelo koje govori o svemu poznatom o rudarstvu u prvoj polovini šesnaestog stoljeća. De Re Metallica, doslovno prevedeno, znači O prirodi metala, ali riječ metal u to je vrijeme imala šire značenje i označavala je bilo koji mineral. U 12 svezaka ovog djela Agricola je dao pregled praktičnih načina pronalaženja ruda, metode istraživanja i rudarenja, analizu ruda, vrste i upotrebu rudarskih strojeva, upravljanje rudnicima i još mnogo toga. De Re Metallica bila je prva knjiga o rudarstvu temeljena na terenskom istraživanju i promatranju, prva koja je koristila detaljne crteže za ilustraciju specijaliziranih metoda rada u rudnicima i prva koja je pružila realističnu povijest rudarstva od antike do sredine šesnaestog stoljeća. U njoj je Georgius Agricola rudarstvo prenio iz područja praznovjerja i fantazije na mjesto koje mu pripada kao industrijska znanost.
De Natura Fossilium (1546.) – Ova knjiga nije ograničena na ono što danas nazivamo fosilima: latinska riječ fossilis odnosila se na sve što je iskopano iz zemlje, a Agricolina knjiga uključivala je, uz ono što bismo danas nazvali fosilima, i opise svih vrsta minerala i dragog kamenja. Agricolino je djelo saželo ono što su stari grčki i rimski autori napisali o mineralima i uključivalo popis od stotinu antičkih autora čija je djela Agricola pročitao. Agricola se nije bojao proturječiti mišljenjima starih ako se nisu slagala s njegovim vlastitim iskustvima. Njegov je rad predstavljao velik napredak u odnosu na prijašnja pisanja o stijenama i mineralima jer ih nije klasificirao abecednim redom ili prema njihovim navodnim mističnim moćima, već prema jednostavnim fizičkim svojstvima: Tako minerali imaju razlike koje opažamo prema boji, okusu, mirisu, mjestu porijekla, prirodne snage i slabosti, oblika i veličine. Agricola je raznim mineralima dao standardizirana imena, ne samo da je zabilježio njihov izgled nego i lokalitete na kojima su se mogli pronaći. Također je primijetio kako isti minerali različitih nalazišta mogu imati različite boje i izgled. De Natura Fossilium bila je prva sustavna studija mineralogije.

Naslovnica knjige De natura fossilium, 1546 – prvo sustavno djelo iz područja mineralogije u kojem Agricola klasificira minerale i opisuje njihova fizikalna svojstva. Pojam "fossilium" je tada označavao bilo koji predmet iskopan iz Zemlje (za razliku od njegovog današnjeg značenja: svaki dokaz života iz geološke prošlosti).