Ljudevit Vukotinović (1815. – 1893.), plemenitaš iz obitelj Farkaš, radio i na stvaranju hrvatske mineraloške i petrografske terminologije. Godine 1851. objavljen je njegov opsežan rad „Mineralogia i geognosia“ u kojemu je detaljno opisao i načelo na kojemu se temelji Mohsova ljestvica tvrdoće te kako se njome valja koristiti. U tom je radu Vukotinović preveo, opisao i klasificirao nazive stotinjak mineraloških i oko dvije stotine petrografskih termina.

1.TALK - ljuska mastikova prismatna
2.GIPS – euklas-solja prismatoidna
3.KALCIT – solja taljiva rhomboedrena
4.FLUORIT – solja taljiva octaedrena
5.APATIT – solja taljiva rhomboedrena
6.ORTOKLAS – iskrolistnik orthotomni
7.KREMEN – oblutak rhomboedreni
8.TOPAZ – topas prismatni
9.KORUND – korund rhomboedreni
10.DIJAMANT - demant octaedreni

Ljudevit Vukotinović rođen je 1813. godine u Lovrečini u plemićkoj obitelji Farkaš. Pučkoškolsko i gimnazijsko obrazovanje završio je u Zagrebu i Kanjiži, a studij filozofije u Sombathelyju, današnjoj Subotici. Pravo je studirao u Zagrebu i Požunu, današnjoj Bratislavi. Već za vrijeme studija prava u Požunu postao je jurat (pravnik) baruna Ljudevita Bedekovića, a od 1832. godine bio je i jurat grofa Janka Draškovića te se pripremao za buduće djelovanje u političkom životu. Od 1834. godine službovao je na raznim upravnim i sudskim dužnostima u Banskoj Hrvatskoj. Odvjetnički ispit položio je 1836. godine, nakon čega je stupio u javnu službu kao podbilježnik županije u Križevcima. Godine 1840. postao je veliki sudac u Moslavačkom kotaru te je nastavio s političkim i kulturnim djelovanjem. U skladu s ilirskim idejama, Ljudevit Farkaš obiteljsko je ime 1835. godine promijenio u Vukotinović, što je i ozakonjeno 1841. godine. Tijekom 40-ih godina 19. stoljeća Ljudevit Vukotinović posvetio se pedagoškim, državno-pravnim i socijalno-političkim pitanjima, sudjelovao u radu Gospodarskoga društva i uredništvu Gospodarskoga lista. Godine 1847. u Hrvatskome je saboru održao govor o potrebi uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga. Taj je prijedlog podupirao i Ivan Kukuljević Sakcinski. Sve do 1854. godine bio je stalni zastupnik, a potom je umirovljen jer se protivio uvođenju njemačkoga jezika kao službenoga. Uz sve navedeno, zanimljivo je istaknuti i književni rad Ljudevita Vukotinovića koji je započeo 1835. godine kada je u časopisu Danica objavio prvu ilirsku davoriju „Pěsma Horvatov vu Glogovi leto 1813.“ poznatu po stihu „Nek se hrusti šaka mala“. Ljudevit Vukotinović umro je 1893. godine.