PLOČASTI VAPNENCI
(ILI PRIČA O KAMENIM
RIBAMA I GMAZOVIMA)

Vrlo znakovit facijes koji se široko pruža duž Jadranske karbonatne platforme jest, za period krede, vrlo prepoznatljiv facijes tzv. pločastih vapnenaca. Izdanci pločastih vapnenaca različitih litoloških karakteristika uočljivi su na brojnim lokalitetima duž Jadranskog obalnog pojasa. Tim su naslagama i znanstvenici i laici već više od dvije stotine godina pridavali osobitu pozornost, ponajprije zbog relativno čestih nalaza vrlo atraktivnih fosilnih kralješnjaka, posebice riba. Zbog toga je ova regija smatrana klasičnim područjem nalaza krednih vertebrata, te se kao takvo spominje i u svjetskoj paleontološkoj literaturi (primjerice Romer 1966.). Uostalom, facijes pločastih vapnenaca ishodišno je područje vrlo vrijednih i lijepih primjeraka fosilnih riba, koje su raštrkane po brojnim privatnim zbirkama, samostanima te svjetskim znanstvenim institucijama i muzejima. Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja također posjeduje jedinstvenu zbirku fosilnih riba, koje je, mahom iz pločastih vapnenaca otoka Hvara, za Muzej prikupio i determinirao potkraj 19. stoljeća veliki hrvatski paleontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger.

Naslage s fosilnim ribama (tzv. Ihtioferne naslage) otoka Hvara, prema svjetskim udžbenicima paleontologije, ubrajaju se u klasična nalazišta fosila iz gornje krede, koji nam predočuju razvitak živog svijeta prije gotovo stotinjak milijuna godina. Znana još od davnina i svijetu obznanjena zaslugom putopisca Alberta Fortisa iz 18. st., tek su sustavnim istraživanjima Dragutina Gorjanovića-Krambergera ušla u svjetsku literaturu. Gorjanović je proučavajući i opisujući kredne ribe dalmatinskog otočja (Hvara, Brača i Šolte) i fosilne ribe tršćanskoga krša (Komena i Mrzleka) obznanio mnogobrojne nove vrste i rodove izumrlog svijeta prošlosti. Njegovi potanki opisi, morfološka analiza i usporedba s drugim sličnim nalazima i danas su temeljne spoznaje suvremene paleontologije vertebrata i sadržaj mnogih udžbenika.

Međutim, nisu fosilne ribe baš tako česti nalazi da ih možete susresti na svakom koraku. Na otoku Hvaru naslage u kojima su pronađene fosilne ribe nalaze se u središnjem dijelu otoka u prostoru između Vrbanja i Vrboske, u tzv. Facijesu pločastih vapnenaca. Facijes određuju sveukupne značajke stijene: i litološke, i paleontološke, i mineraloške, i strukturne. Facijes pločastih vapnenaca vrlo je prepoznatljiv i znakovit te se široko pruža duž Jadranske karbonatne platforme. Izdanci tanko uslojenih pločastih vapnenaca različitih litoloških karakteristika uočljivi su na brojnim lokalitetima duž Jadranskog obalnog pojasa.