Stromatoliti su glavno obilježje natplimne zone i gornjega dijela plimne zone (intertidal) na plimnim ravnicama karbonatnih platformi, što znači da je to područje koje se za vrijeme oseke nalazi iznad morske razine, a tijekom plime ispod nje.

No vratimo se otoku Hvaru i njegovim fosilnim ribama.

Ako se malo osvrnemo na povijesne tragove, saznat ćemo da prvi zapis o nalazima fosilnih riba na otoku Hvaru (Parosu) datira još iz antičkih vremena. Naime, Hipolit bilježi kako je „Ksenofan (570. – 480. pr. Kr.) u Sirakuzi, u kamenolomu našao otisak ribe i morskih pasa, na Parosu unutar stijene otisak srdele, a na Meliti otiske svih mogućih morskih životinja“.

Kada bi nagađanje o Ksenofanovu nalazu „fosila srdele (άφύή) u dubini stijene“ na otoku Hvaru, Parosu (čak 100 – 150 godina prije nego što je 385./4. godine prije Krista Hvar prvi put spomenut), i bila istinita, to bi zapravo bilo prihvatljivo, štoviše i vrlo vjerojatno. Paleontologija je, naime, znanost koja se bavi proučavanjem fosila, ostataka nekada živih bića, koji su na Zemlji živjeli u isto vrijeme kada su stijene koje izgrađuju otok Hvar nastajale. Dakle, desetine i stotine milijuna godina prije no što se čovjek nastanio u Grapčevoj i drugim špiljama, izgradio prve nastambe i stvorio civilizaciju sunca.

Prvi važniji zapis o paleontološkim nalazima na otoku Hvaru dao je Alberto Fortis još daleke 1774. godine u svojem djelu Viaggio in Dalmazia.
NATRAGDALJE