je bio vrlo svestran geoznanstvenik koji se bavio i bezvodicom dinaridskoga krša, pa je zapravo postavio temelje krškoj hidrogeologiji. Svoja je opažanja objavio 1874. u djelu Oskudica vode po krasu u Hrvatskoj vojničkoj Krajini.

Gjuro Pilar, prvi hrvatski školovani geolog, ušao je u sam vrh svjetske znanosti svojom disertacijom “Les Révolutions de l’Écorce du Globe” objavljenom 1869. godine na francuskom jeziku u Bruxellesu. U svojoj disertaciji Pilar je iznio čitavi niz geoloških, geofizičkih, astronomskih i filozofskih misli temeljenih na do tada poznatim fizikalnim i kemijskim zakonitostima. O njezinom značaju govori i činjenica da je 1877. godine prevedena na engleski jezik i tiskana u izdanju Smithsonian Institution, Washington D.C.

Veliki zagrebački potres 9. studenog 1880. godine potaknuo ga je na proučavanje endodinamičkih procesa u unutrašnjosti Zemlje. Zahvaljujći spoznaji da je potres moguće razjasniti uz pomoć dobrog poznavanja geološke građe područja zahvaćenog potresom, Pilar je dao prvi cjeloviti prikaz geologije Medvednice. Osim zagrebačkog, Pilarovu pažnju zaokupio je i đakovački potres o kojem govori u djelu „Djakovački potres dne 24. ožujka 1884.“.