ŠPILJSKA FAUNA DINARIDA I HRVATSKE

Dinarski je krš 650 km dugo područje koje se proteže od Italije, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Kosova i najbogatije je špiljskom faunom na svijetu. Od otprilike 5000 špiljskih vrsta u Europi, njih čak preko 1000 živi u špiljama Dinarskoga krša. Na ovom području nalaze se i vrstama najbogatije špilje na svijetu poput Postojnske jame – koja je sa 116 vrsta najbogatija špilja na svijetu, zatim špilje Vjetrenice u Bosni i Hercegovini te špiljskog sustava Vilina špilja – Izvor Omble u Hrvatskoj.

Dinarski krš poznat je i kao kolijevka biospeleologije – znanstvene grane koja proučava podzemna staništa, organizme koji ih nastanjuju i njihove međusobne odnose. Prvi pisani trag o špiljskoj vrsti je o čovječjoj ribici Proteus anguinus Laurenti, 1768 još davne 1689. godine, dok je njen znanstveni opis uslijedio tek 1768. Međutim znanstvenici su tek 1832. godine opisom kukca iz skupine kornjaša tankovratića Leptodirus hochenwartii Schmidt, 1832 iz Postojnske jame u Sloveniji postali svjesni da su špilje specifična staništa koja naseljava posebno prilagođena špiljska fauna. Nakon toga uslijedilo je intenzivno prikupljanje i istraživanje špiljske faune koje traje još i danas.

Gotovo polovica površine Hrvatske krško je područje koje pripada Dinarskomu kršu. U Hrvatskoj je do danas istraženo oko 8000 špilja i jama, a iz njih 331 znanstveno je opisana 551 životinjska vrsta, od kojih dio ne predstavlja prave špiljske organizme (troglobionte). Biospeleološkim istraživanjima i dalje se otkrivaju nove vrste te se iz špilja na području Hrvatske svake godine znanstveno opiše desetak novih, do sada nepoznatih vrsta.