Karbonati su razred minerala koji kao osnovnu gradbenu jedinicu imaju karbonatnu anionsku skupinu koja najčešće tvori spojeve s kalcijem, magnezijem, željezom, manganom, cinkom, bakrom, olovom ili elementima rijetkih zemalja. Karbonatni minerali su uglavnom male tvrdoće, topljivi u klorovodičnoj kiselini te imaju izraženu anizotropiju brojnih fizikalnih svojstava što je rezultat planarne strukture karbonatne anionske skupine. Osobiti primjer anizotropje je dvolom – pojava pri kojoj se zraka svjetlosti prolazom kroz kristal rastavlja u dvije zrake jer je brzina širenja svjetlosti različita u različitim smjerovima. Dvolom je vrlo izražen kod prozirnih kristala kalcita kakvi se često nalaze na Islandu pa su shodno tome dobili naziv islandski dvolomac.

Karbonati su vrlo rasprostranjeni minerali u Zemljinoj kori, a najvažniji su među njima kalcit i dolomit koji izgrađuju velike monomineralne stijenske mase taložnog podrijetla tj. stijene vapnenac i dolomit. Za te su stijene karakteristične krške pojave, među kojima su i špiljske tvorevine - sige (stalagmiti, stalaktiti i druge) - koje su također izgrađene od karbonatnih minerala. Brojni drugi karbonati znatno su rjeđi i nemaju petrogeni značaj.

Uz kalcit i dolomit ostali poznatiji predstavnici karbonata su magnezit, rodokrozit, siderit, smithsonit, aragonit, cerusit, strontianit, witherit, ankerit, natron (soda). Neki od njih su rudni minerali, siderit je rudni mineral željeza, rodokrozit mangana, smithsonit cinka, a cerusit olova. Među karbonatima ima i minerala koji se upotrebljavaju u draguljarstvu, a to su malahit i azurit koji su zbog karakteristične boje od davnina korišteni i kao pigmenti.